Kurban znači ostvariti bliskost sa Uzvišenim Allahom. Kurban je ibadet koji nas podsjeća na hz. Ibrahimovu, a.s., pokornost, hz. Ismailov, a.s., teslimijet (predanost), i hz. Hadžerin rizaluk (zadovoljstvo odredbom).
Dani Kurbanskog bajrama po svojoj suštini nisu dani mesa i krvi, nego su dani takvaluka i teslimijeta. Uzvišeni Allah nam ajetom: „Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, Ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša (takvaluk) (...)“ (Hadždž, 37) kazuje da cilj klanja kurbana nije rezanje mesa niti prolijevanje krvi, nego da je suštinski cilj postizanje takvaluka.
Mnogo je važniji duboki duhovni smisao prinošenja žrtve Uzvišenom Allahu, nego li samo klanje životinje. Kroz klanje kurbana čovjekov ruh doživljava smiraj, jer tim činom pokazuje da je u stanju da makar malo oduži dug zahvalnosti za nebrojene blagodati koje mu je Uzvišeni Gospodar podario. Osim toga, rob ima i posebnu priliku da izvrši muhasebu (samoobračun) u pogledu ljubavi prema dunjaluku i dunjalučkom imetku koja je po njegovoj prirodi pohranjena u njegovom nefsu.
Prema Hanefijskom mezhebu klanje kurbana je vadžib, dok se prema Šafijskom mezhebu smatra pritvrđenim sunnetom. Uzvišeni Allah u Kur'anu kaže: „Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji.“ (Kevser, 2)

Prvi hram sagrađen za ljude jeste onaj u Mekki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima. U njemu su znamenja očevidna - mjesto na kojem je stajao Ibrahim. I onaj ko uđe u nj treba biti siguran. Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti; a onaj koji neće da vjeruje - pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome. (Ali Imran, 96-97)

Hadž je poseban ibadet koji se sastoji od vukufa (boravak na Arefatu u određeno vrijeme) i tavafa (obilazaka oko Ka'be). Hadž je peti islamski šart i to je ibadet koji se izvršava i tijelom i imetkom. 

Pojašnjavajući glavne islamske principe na kojima počiva cjelokupno islamsko učenje Muhammed a.s. je rekao: "Islam počiva na pet temelja: vjeri da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, klanjanju namaza, davanju zekata, obavljanju hadža i ramazanskom postu." (prenosi Abdullah Ibn Omer, r.a., a bilježe Buharija i Muslim, Tirmizi, Nesai)

Sveti mjeseci su puni vrijednosti i dobrota, a ima ih četiri: Zulkade, Zulhidždže, Muharrem i Redžeb. Zbog velikog hurmeta i vrijednosti Uzvišeni Allah zabranio je da se u njima zulum(nepravda, nasilje) čini. Isto tako dobra djela koja se u njima čine su mnogo vrijednija nego u drugim mjesecima.

Hazreti Omer r.a. je odredio da mjesec Muharrem bude mjesec sa kojim počinjie hidžretska godina. Ovakav adet ima utemeljenje u Allahovoj knjizi a tako i u Levhi- mahfzu, Dakle Allah i Kur'an tako su odredili.

U vezi ovih mjeseci Allah ovako kaže: „Od kad je stvorio nebesa i zemlju Allah je propisao da je broj mjeseci dvanaest od kojih su četiri sveta, u njima sami sebi zulum ne činite ( kršeči Allahove zabrane i granice)!“( Tevbe 36)

Na arapskom jeziku post se kaže ''savm'' i ''siyam'', a one znače imsak, to jest suzdržavati se, čuvati se, kloniti se, šutiti i sl.

Riječ ramazan u arapskom jeziku označava ''vreo kamen'' odnosno goriti, sagorjevati. Zato što u ovome mjesecu oni koji poste gore zbog gladi i žeđi i zato što post briše njihove grijehe, ovom mjesecu je dato ime ramazan. U riječniku savm (post) znači čuvati se od stvari koje želi nefs. (Imam Gazali, Mukašefetu-l-kulub)

Prema tome, post je ponizno i pokorno se čuvati i kloniti stvari koje želi nefs, iako postoji mogućnost da se te stvari uzmu. Kao vjerski termin (definicija) post je ibadet koji se obavlja od zore pa do zalaska sunca tako što se zanijeti, ništa ne jede, ne pije i ne obavlja polni odnos. Post je jedan od pet temelja naše vjere.

Riječ miradž znači uzdići se, popeti se visoko. Noć Miradža je noć kada se Poslanik s.a.v.s. uzdigao na nebesa i bio primljen kod svog Gospodara.

U 27. noći mjeseca Redžeba, Poslanik s.a.v.s. je uz pratnju Džebraila a.s. prenesen iz Mekke u Kudus, u Mesdžidul Aksa. Tu se sreo sa mnogim poslanicima i sa njima klanjao namaz, predvodeći ga kao imam. Ovo putovanje se u Kur'anu naziva ''Isra'' i spomenuto je u prvom ajetu sure Isra.:

''Hvaljen neka je Onaj koji je u jednom času noći preveo svog roba iz Hrama časnog u Hram daleki, čiju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu neka znamenja naša pokazali''

Određena vremena i mjesta su odlikovana nad drugim i imaju svojstvo svetosti. Njihova vrijednost je velika iz razloga što Allah želi da tako bude. A to Allahovo davanje sadrži brojne mudrosti i koristi za čovjeka. Važni događaji koji su se desili u određeno mubarek vrijeme i na mubarek mjestu čine ih još svetijim i važnijim. 

Mubarek mjeseci, dani i noći imaju posebnu vrijednost i sadrže mnoštvo kerameta. 

Cijeli kosmos, svi svjetovi i sva stvorenja ukazuju hurmet i poštovanje ovim mubarek vremenima. (Said Nursi, Sikke-i Tasdik-i Gajb)

Među vremenima koja je Allah odlikovao na drugima su tri mjeseca Redžeb, Šaban i Ramazan. Ova tri mjeseca u našoj vjeri imaju izuzetno veliku vrijednost.

Posljednji i najveći poslanik, poslan kao spas čovječanstvu, Muhammed Mustafa, s.a.v.s., je rođen u 12. noći mjeseca Rabiulevvela, 570 godine.
Učenje i slušanje mevluda u ovim danima, donošenje salavata i selama, je nesumnjivo izraz ljubavi prema Poslaniku časnom, s.a.v.s.
U ovim mubarek noćima mumin treba da čini dove i traži oprost za sebe, svoju porodicu i sve muslimane. Zatim da naklanjava propuštene namaze, ukoliko ih ima. Zapravo kaza namaze treba naklanjavati čim ima priliku, ne samo u mubarek danima.

Allah Teala u Kur'anu kaže:

''Post vam je učinjen farzom, kao što je učinjen farzom i onima prije vas. Da biste se Allaha bojali.'' (Bekara, 183)

Ramazan – i Šerif je mjesec najbolji od svih mjeseci. Mjesec posta. Mjesec Kur'ana. Mjesec početka objave. Mjesec ibadeta, pokornosti, dobročinstva, i postizanja Allahovog zadovoljstva. U njemu se nalazi noć hajirnija od hiljadu mjeseci – noć Kadra. Ramazan pomaže robu vjerniku da popravi svoje stanje, u vjeri i dunjaluku. Mjesec u kojem se dove mnogo primaju. Mjesec oživljavanja dobročinstava, kao što je održavanje rodbinskih veza (iftari). Mjesec udjeljivanja imetka (fitri, zekat).

Dani se provode u postu a noći oživljavaju teravih namazom. U posljednjoj trećini je itikaf, što je od sunneta Poslanikovog, s.a.v.s.

15. noć mjeseca Šabana (30. april 2018.) je noć Lejletul Berat. Ova mubarek noć se još spominje pod nazivima ''Noć oslobađanja (od grijeha)'' i ''Noć rahmeta''.

Ko ovu noć provede u ibadetu imat će velike nagrade. Poslanik s.a.v.s. je noć Lejletul Berat provodio u ibadetu i učio sljedeću dovu:

''Utječem se od Tvog azaba tražeći utočište u tvom oprostu. Utječem se Tebi od Tebe. Ja sam nemoćan da ti izrazim hvalu. Ti si uzvišen onako kako si sam sebe opisao.'' (Bejhaki)

Riječ miradž znači uzdići se, popeti se visoko. Noć Miradža je noć kada se Poslanik s.a.v.s. uzdigao na nebesa i bio primljen kod svog Gospodara.

U 27. noći mjeseca Redžeba, Poslanik s.a.v.s. je uz pratnju Džebraila a.s. prenesen iz Mekke u Kudus, u Mesdžidul Aksa. Tu se sreo sa mnogim poslanicima i sa njima klanjao namaz, predvodeći ga kao imam. Ovo putovanje se u Kur'anu naziva ''Isra'' i spomenuto je u prvom ajetu sure Isra.:

''Hvaljen neka je Onaj koji je u jednom času noći preveo svog roba iz Hrama časnog u Hram daleki, čiju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu neka znamenja naša pokazali''

Putovanje koje se desilo te mubarek noći nosi mnoštvo tajni i mudrosti a najvažniji dio sadržan je u putovanju iz Mesdžidul Aksa na nebeski svod. I to se naziva Miradž.

Stranica 1 od 2

Pretraga