Važnost i vrijednost mjeseca Ramazana

Na arapskom jeziku post se kaže ''savm'' i ''siyam'', a one znače imsak, to jest suzdržavati se, čuvati se, kloniti se, šutiti i sl.

Riječ ramazan u arapskom jeziku označava ''vreo kamen'' odnosno goriti, sagorjevati. Zato što u ovome mjesecu oni koji poste gore zbog gladi i žeđi i zato što post briše njihove grijehe, ovom mjesecu je dato ime ramazan. U riječniku savm (post) znači čuvati se od stvari koje želi nefs. (Imam Gazali, Mukašefetu-l-kulub)

Prema tome, post je ponizno i pokorno se čuvati i kloniti stvari koje želi nefs, iako postoji mogućnost da se te stvari uzmu. Kao vjerski termin (definicija) post je ibadet koji se obavlja od zore pa do zalaska sunca tako što se zanijeti, ništa ne jede, ne pije i ne obavlja polni odnos. Post je jedan od pet temelja naše vjere.

 

NASTANAK POSTA

Post je ibadet koji je zahtijevan od svih pejgambera i njihovih ummeta. O tome nam se u Kuran-i Kerimu kaže:  „O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijaha klonili.“ (El Bekara 183) 

Postoje sličnosti u pogledu propisivanja, vremena i količine između posta koji je naređen prijašnjim ummetima i posta koji je propisan i naređen našem Pejgamberu, s. a. v. s. Također, i jevrejima i kršćanima je bio propisan post. Jevreji su napustili post koji im je bio naređen i sveli ga na jedan dan u godini. Što se tiće kršćana, oni su promijenili vrijeme i karakter posta. Kada je post došao u period velikih vrućina, oni su mu promjenili vrijeme. Naposlijetku sveli su ga na dijetu. Odredili su između ljeta i zime jedan period kao vrijeme posta.

Kada je naš voljeni Pejgamber, s. a. v. s., učino hidžru u Medinu, nisu mu još bili objavljeni ajeti koji naređuju post. Kurejšije a posebno jevreji su postili Ašura post. Resulullah, s. a. v. s., je  od prvih dana svoga poslanstva postio u danima Ašure i naredio i plemenitim ashabima, radijallahu anhum, da i oni u tim danima poste. Našem Pejgamberu, s. a. v. s., je naređen post jednu i po godinu nakon što je učinio hidžru u Medinu. Nakon što je naređen ramazanski post, nužnost Ašura posta je ukinuta.

 

VAŽNOST I FADILETI MJESECA RAMAZANA

Mjesec ramazan je odabrani mjesec ukrašen mnogim posebnim počastima. I prethodna dva mjeseca, redžeb i šaban, kao da su birani radi pripreme za mjesec ramazan. Onaj koji je napravio ovakav odabir i koji je Vlasnik svega, Uvišeni Gospodar za mjesec ramazan je kazao: „U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanje dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede...“ (El Bekara 185) 

Prema predanjima naših alima ashab-i kiram su šest mjeseci molili Uzvišenog Allaha da dočekaju ramazan, a potom drugih šest mjeseci da im ukabuli (primi) njihov post.

Selman el-Farisi, r. a., prenosi da je Poslanik s.a.v.s. posljednji dan mjeseca šabana održao sljedeću hutbu:

''O ljudi, dolazi vam veliki i blagoslovljeni mjesec, mjesec u kojem se nalazi jedna noć bolja od hiljadu drugih mjeseci, mjesec u kojem je post Allah, dž. š., učinio obaveznim, a njegove noćne namaze dobrovoljnim. Ko učini dobro djelo u ovom mjesecu, jednak je sa onim koji je obavio strogu dužnost (farz) izvan ovog mjeseca, a ko obavi strogu dužnost (farz) u ovom mjesecu u ravni je sa onim ko je obavio sedamdeset farzova u nekom drugom mjesecu. Ramazan je mjesec strpljivosti, a nagrada za strpljivost je Džennet. Ramazan je mjesec međusobnog pomaganja, mjesec u kojem se opskrba vjernika uvećava. Ko pripremi iftar postaču, bit će mu oprošteni grijesi, bit će sačuvan od vatre džehennemske i imat će nagradu jednaku postačevoj nagradi, bez ikakvog umanjivanja postačeve nagrade.''

''Allahov Poslaniče, među nama ima i onih koji to nisu u mogućnosti'', rekoše ashabi. Na to im Allahov Poslanik, s .a. v. s., reče:

''Allah, dž. š., će nagraditi navedenom nagradom i onoga ko postača počasti (nahrani) makar sa hurmom, jednim gutljajem vode ili mlijeka. To je mjesec čiji je početak milost, sredina oprost, a kraj spas od vatre džehennemske. Ko u ovom mjesecu olakša poslove i terete svojim slugama, Allah, dž. š., će njemu oprostiti i bit će spašen od Džehennema. U ovom mjesecu nastojte da vam do punog izražaja dodu sljedeće četiri osobine - dvije sa kojima ćete zadovoljiti Uzvišenog Allaha i druge dvije koje su vama potrebne. Prve dvije sa kojima ćete zadovoljiti Allaha, dž. š., su šehadet (izjava da nema drugog boga osim Allaha) i molba upućena Allahu, dž. š., za oprost od grijeha. Druge dvije koje su vama neophodne su molba upućena Allahu, dž. š., da vas uvede u Džennet i sačuva od Džehennema. Ko u ovom mjesecu napoji postača, Allah, dž. š., će ga napojiti sa mog izvora, poslije čega neće osjetiti žeđ sve dok ne uđe u Džennet.“ (Ibn Huzejme)

Enes, r. a., prenosi da bi se Resulullah, s. a. v. s., kada bi nastupio mjesec ramazan na akšam namazu kratko obratio: „Ramazan vas je dočekao, a i vi ste dočekali ramazan. Dobro poslušajte, prve noći ramazana prašta se, bez izuzetka, svim pripadnicima Kible koji su živi.“ (Ibn En-Nedžar)   

Abdurahman Tahi, k. s., u pismu koje je poslao jednom svom prijatelju kaže: „Trebaš znati da je ovaj mjesec velika sreća i prilika. U ovom mubarek mjesecu svake noći na hiljade ljudi se oslobodi vatre. Otvaraju se džennetska vrata, a džehennemska zatvaraju. Prokleti šejtani se obuzdavaju. Sunnet je požuriti sa iftarom, a oduljiti sa sehurom. Posebno u ova dva vremena trebamo Allahu iznijeti našu slabost. Onaj ko tako čini dobija mnogo sevapa. Klanjati teraviju, proučiti Kur'an-i Kerim su pritvrđeni sunneti koje Pejgamber, s. a. v. s., nije nikako ostavljao. Trebaš se čuvati ogovaranja, praznog govora i pričanja laži. Trebaš biti potišten zato što mjesec ramazan provodiš daleko od svoga muršida. U ovom mjesecu trebaš se često prisjećati dana koje si proveo sa njim (muršidom). Trebaš učiti vird i obavljati rabitu, koja se u ovom mjesecu čini iza podne namaza.“

 

ZNAČAJ KOJI SU SADATI PRIDAVALI MJESECU RAMAZANU 

„Sejjid Muhammed Rašid, k. s., osim farz i vadžib ibadeta mnogo pažnje je pridavao dobrovoljnim ibadetima (nafilama), a posebno onim dijelima koji se obavljaju noću, i preporučivao bi sufijama da ustaju na noćni namaz. On bi vitr namaz klanjao zajedno sa tehedžud namazom. Duha namaz bi u drugim vremenima klanjao četiri rekata, a u mjesecu ramazanu osam rekata. Noću bi vrlo malo vremena spavao, a ostalo vrijeme sve do izlaska sunca bi provodio u ibadetu. Povećavao bi svoje aktivnosti u mjesecu ramzanu, dnevno bi dva puta klanjao tesbih namaz – jednom noću i jednom danju. Prvih petnaest dana tehedžud namaz bi klanjao sa porodicom, a drugih petnaest sa džematom u džamiji. Posljednjih deset dana mjeseca ramazana, ne spavajući, trudio bi se da pronađe Lejletu-l-kadr. U drugim vremenima dnevno bi učio jedan džuz, a u mjesecu ramazanu hatmu bio proučio za dva dana. Osim ramazanskog posta nikada ne bi ostavljao post u mjesecu ševvalu, Ašuru post i post u mjesecu muharremu. U bilo kakvim prilikama da se nalazio, nastojao je učiti hatmu-i hadžegan i to je preporučivao i svojim bližnjima.“ (Dr. Salahaddin, Seyda Hazretleri'nin Hayati)

 

STVARI NA KOJE TREBA OBRATITI PAŽNJU

  • Svoje srce i nijet pripremiti za mjesec ramazan
  • U mjesecu redžebu i šabanu truditi se klanjati namaze u džematu, obavljati nafila namaze, post, davati sadaku, obavljati zikir i druge ibadete te se na taj način pripremiti za ramazanski post
  • Paziti na prvi dan ramazana
  • Jako se truditi klanjati namaze u džematu
  • Kloniti se svađe i grubih postupaka
  • Truditi se postiti svim organima
  • Shodno mogućnosti povećati sve vrste dobrih dijela
  • Shodno mogućnosti učiti Kur'an svaki dan
  • Truditi se svaku noć klanjati teraviju
  • Potruditi se svaku noć klanjati tehedžud namaz - makar dva rekata
  • Svoje virdove i druga dijela svakodnevno obavljati
  • Ako je moguće, zadnjih deset dana ili jedan dio provesti u itikafu
  • Lejletu-l-kadr tražiti u svakoj ramazanskoj noći
  • Prema svome stanju udijeliti sadakatu-l-fitr 

 

 

Posljednja naša dova je ELHAMDU LILLAHI RABBI-L-ALEMIN

Pretraga