Riječ  ''mevlud'' u rječniku nosi značenje ''vrijeme i mjesto rođenja'', a među muslimanima podrazumijeva dan Poslanikovog a.s. rođenja – 12 Rabiulevel 571. godine po miladu. Prema vjerodostojnim predajama taj dan je bio ponedjeljak. Ibn Abbas r.a. kaže:

''Resulullah s.a.v.s. je na dunjaluk došao u ponedjeljak. U ponedjeljak mu je dato poslanstvo. Hidžru iz Mekke u Medinu je učinio u ponedjeljak, i u ponedjeljak je preselio na ahiret.'' (Ibn Redžeb el Hanbeli, Letaifu'l-Mearif)

Muharem je Allahov mjesec (Šehrullahi muharem) u kojem Allah obilno spušta Svoj rahmet, bereket, fejz i mnoge druge blagodati. 

Dan ašure je deseti dan mjeseca Muharema i taj dan kod Allaha ima posebno mjesto. U njemu je uzvišeni Allah svojim poslanicima dao razne počasti i uzdigao njihove stepene. Post u ovom danu ima veliku vrijednost. U vezi posta u mjesecu muharemu Poslanik s.a.v.s. je rekao:"Najbolji, najvredniji post, nakon mjeseca Ramazana, jeste post u mjesecu Muharemu. Najvredniji namaz, nakon farz namaza jeste noćni namaz." (Muslim)

U drugom hadisu kaže:

"Ako ćeš postiti post nafilu, posti u mjesecu Muharemu. Jer to je Allahov mjesec. U tom mjesecu ima jedan dan u kojem je Allah primio dovu jednom od naroda prijašnjih. U tom danu oprašta grijehe onima koji se kaju." (Tirmizi)

Kurban znači ostvariti bliskost sa Uzvišenim Allahom. Kurban je ibadet koji nas podsjeća na hz. Ibrahimovu, a.s., pokornost, hz. Ismailov, a.s., teslimijet (predanost), i hz. Hadžerin rizaluk (zadovoljstvo odredbom).
Dani Kurbanskog bajrama po svojoj suštini nisu dani mesa i krvi, nego su dani takvaluka i teslimijeta. Uzvišeni Allah nam ajetom: „Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, Ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša (takvaluk) (...)“ (Hadždž, 37) kazuje da cilj klanja kurbana nije rezanje mesa niti prolijevanje krvi, nego da je suštinski cilj postizanje takvaluka.
Mnogo je važniji duboki duhovni smisao prinošenja žrtve Uzvišenom Allahu, nego li samo klanje životinje. Kroz klanje kurbana čovjekov ruh doživljava smiraj, jer tim činom pokazuje da je u stanju da makar malo oduži dug zahvalnosti za nebrojene blagodati koje mu je Uzvišeni Gospodar podario. Osim toga, rob ima i posebnu priliku da izvrši muhasebu (samoobračun) u pogledu ljubavi prema dunjaluku i dunjalučkom imetku koja je po njegovoj prirodi pohranjena u njegovom nefsu.
Prema Hanefijskom mezhebu klanje kurbana je vadžib, dok se prema Šafijskom mezhebu smatra pritvrđenim sunnetom. Uzvišeni Allah u Kur'anu kaže: „Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji.“ (Kevser, 2)

Uzvišeni Allah u Kur'ani Kerimu kaže:

''A to što od vas stvara druge vaše i spušta među vas ljubav i rahmet, to je od dokaza Njegovih. U tome je pouka za one koji razuma imaju.'' (Rum)

Porodica je temelj društva. Život na ovom svijetu formiran je i oblikovan prema porodici. 

Poslanik s.a.v.s. je rekao:

''Muškarac bez žene je miskin/siromah.''

Prisutni upitaše: ''Čak i ako ima mnogo imetka?''

Poslanik s.a.v.s. odgovori: ''Da. Čak i da ima mnogo imetka.''

Zatim je nastavio:  ''Žena bez muža je miskina/sirota.''

Prisutni ponovo upitaše: ''Čak i ako ima mnogo imetka?''

''Da'', odgovori Poslanik s.a.v.s, ''čak i ako ima mnogo imetka.'' (Kutubi Site)

Prvi brak je sklopljen u džennetu, između hz. Adema a.s. i hz. Have. Iz tog razloga, u braku koji je sklopljen radi Allahovog zadovoljstva, nalazi se ukus dženneta. 

Jedna od srčanih bolesti jeste i ljubav prema dunjaluku. Vezivanje srca za dunjaluk je jako teška bolest. Srce (kalb) je mjesto Allahovog pogleda (nazara) i ulazak drugih ljubavi u njega mimo ljubavi prema Allahu prouzrokuje da to srce umre. Hrana srca je spoznaja Uzvišenog i ljubav prema Njemu. A razlog njegove propasti jeste okretanje drugim ljubavima mimo ljubavi prema Uzvišenom.

Ljubav prema dunjaluku je majka svih grijeha i loših djela. Cilj slanja Objava i pejgambera jeste da ljude pozovu ahiretu, da se klonu dunjaluka, da ne vežu svoja srca za njega te da ukažu na to da je on prolazan i mjesto iskušenja. Za dunjalučki život Uzvišeni u Kur’an-i Kerimu kaže: “Život na ovome svijetu nije ništa drugo do zabava i igra, a samo onaj svijet je - život, kad bi samo oni znali!” (Ankebut. 64) Mnogo je ajeta u Kur’anu koji ljude podstiču da se okrenu ahiretu. Zbog toga su i pejgamberi slani da ljude pozivaju i podstiču na ahiret. 

Kur'an-i kerim je najčasnija i najsvetija Knjiga na Zemlji. Toliko je sveta da je postizanje sreće moguće samo uz slijeđenje te Knjige.
Kur'an časni je Allahova riječ, koju je Allah posredstvom Džebraila, a.s., dostavio Poslaniku, s.a.v.s. Čitanje/učenje riječi ove Knjige donosi sevap a njeno značenje je zakon po kojem muslimani postupaju.
Kur'an-i kerim ne liči ni na jednu knjigu. Niko je ne može promijeniti; riječi zamijeniti nekom drugom, niti bilo koji prijevod može izmijeniti značenje.
Kur'an-i kerim je vječna mudžiza, i njenoj ljepoti nema kraja. Da se svi ljudi i džinni okupe ne bi mogli napraviti niti nešto slično najkraćoj suri.
Kur'an-i kerim ima nevjerovatno dejstvo na čovjekovu dušu. Oni koji su čistog srca, dok čitaju i razumjevaju Kur'an padaju u stanje duhovne opijenosti, usljed čega im se bude najdublje emocije.

Na arapskom jeziku post se kaže ''savm'' i ''siyam'', a one znače imsak, to jest suzdržavati se, čuvati se, kloniti se, šutiti i sl.

Riječ ramazan u arapskom jeziku označava ''vreo kamen'' odnosno goriti, sagorjevati. Zato što u ovome mjesecu oni koji poste gore zbog gladi i žeđi i zato što post briše njihove grijehe, ovom mjesecu je dato ime ramazan. U riječniku savm (post) znači čuvati se od stvari koje želi nefs. (Imam Gazali, Mukašefetu-l-kulub)

Prema tome, post je ponizno i pokorno se čuvati i kloniti stvari koje želi nefs, iako postoji mogućnost da se te stvari uzmu. Kao vjerski termin (definicija) post je ibadet koji se obavlja od zore pa do zalaska sunca tako što se zanijeti, ništa ne jede, ne pije i ne obavlja polni odnos. Post je jedan od pet temelja naše vjere.

Vrijeme u kojem živimo je vrijeme gdje je srž svega izopačena, puna razvrata, vještačke prirode i vrijeme kada je istina rastrgana. 

Fitret, ono s čime je insan rođen, se smatra kao nešto nebitno i beznačajno i biva uzrok tome da insan protrati svoj fitret, odnosno svrhu njegova stvaranja, u nešto nebitno i malo. Svjedoci smo da se sve ono što insan dodirne, naša jela, pića, voda, zrak, moral, zajednica i život, naša shvatanja i razmatranja, velikom brzinom pokvari. 

Mi, kao insani, smo žrtve tog razvrata i pokvarenosti. Nasuprot tome, postoji i stanje islaha tj. nastojanje da se stvar ispravi odnosno vrati svome prvobitnom čistom izvoru. Muslihi (oni koji ispravljaju, popravljaju) i iskreni nastoje da isprave ovu stanje pokvarenosti. 

Najrasprostranjenije značenje riječi islah u našoj vjeri jeste vraćanje na izvor odnosno izvorni, izveden iz korijena s-l-h. Neke od riječi kao što su: sulh/mir, maslahat/uzrok dobra, salah/ smirenost, salih/odgovarajući izvedene su iz ovog korijena. Suprotno od islaha je ifsad, što znači pokvariti nešto, učiniti da nešto promjeni izgled ili stanje. 

Tri vrste ljubavi zauzimaju mjesto u srcu čovjeka.  Ljubav prema dunjaluku, ahiretu i ljubav prema Uzvišenom Gospodaru. Onaj ko na putu duhovnog odgoja uzme sebi u obavezu odlazak na manevi sohbete, i ispunjava vird s punim ihlasom, u njegovom srcu nestat će ljubavi prema dunjaluku, pa čak i prema ahiretu. Ostat će, samo i samo,  čista ljubav prema Gospodaru dž.š.

Od najvažnijih osobenosti sohbeta jeste to da on priskrbljuje muhabbet prema Uzvišenom Gospodaru, što rezultira ljubavlju prema svim Njegovim stvorenjima.

U sohbetu se nalazi toliki bereket da, zahvaljujući njemu, čovjek dobiva snagu da radi mnoga djela čak iako su teška. Cilj je evlijanski sohbet. A ako to nije moguće, onda treba da se redovno čitaju i prenose riječi i izreke Allahovih dostova.

U jezičkom smislu, porodica podrazumjeva zajednicu koju sačinjavaju muž, žena, djeca i drugi bližnji koji su međusobno povezani bilo da je to putem srodstva po krvi, braka ili srodstva po mlijeku. 

Porodica nastaje sklapanjem braka između žene i muškarca. Resulullah s.a.v.s. kaže:

''Ženite se/udajite i rađajte djecu. Ja ću se na Sudnjem danu ponositi sa brojnošću svoga ummeta.'' (Bejheki)

Porodica je jedan od najvećih emaneta koje je Allah, Te'ala, povjerio na emanet ljudima. Vjerski i dunjalučki život sa porodicom postaje lijep i uredan. Vjerski život se bez porodice ne može živjeti na potpun način. Neoženjen čovjek je nepotpun. Zbog toga je porodica nešto sveto i časno što svakome donosi dobro i korist. 

Prva porodica je sklopljena u Džennetu. Hz. Adem i hz. Hava su se vjenčali u Džennetu. Zbog toga svaki brak sklopljen radi Allahovog zadovoljstva ima ukus Dženneta.

Stranica 1 od 13

Pretraga