Lijep ahlak

Riječ ''ahlak'' uopšteno, podrazumijeva narav, prirodu, karakter. Lijep ahlak je da se čovjek svojom voljom, svjesno, ponaša lijepo a izbjegava svaku vrstu ružnog i neprimjernog ponašanja, da pazi na hakove Gospodara i hakove robova, te da otkloni od sebe sve ružne osobine i emocije kao što su oholost, zavist, škrtost i druge.

Lijep ahlak je usvojiti ahlak ponosa svih svjetova – Poslanika, s.a.v.s. Lijep ahlak je znak evlijaluka. Čovjekov ahlak je ustvari njegova vjera; ponašanje pokazuje nivo čovjekovog imana, razuma, znanja i spoznaje. Čovjekova vrijednost se mjeri njegovim edebom.

 

Poslanik, s.a.v.s., je rekao:

 ''Ja sam poslan da upotpunim ljudske ćudi'' (Edeb bir tac imis, doc. dr. Dilaver Selvi, Semerkand Yayinlari)

Krajnji cilj vjere Islama jeste da čovjeka okiti lijepim ahlakom i osigura mu sreću na dunjaluku i ahiretu.

Lijep ahlak je ostvariti Allahovo prijateljstvo slijedeći put Kur'ana i sunneta i pazeći na haram i halal. Ukratko lijep ahlak je takvaluk. I to je ujedno najveći poklon robu od njegovog Gospodara. Na ovom svijetu donosi sigurnost a na drugom je uzrok spasa.

Sve što je potrebno da se usvoji lijep ahlak, naša vjera to naređuje da se čini, a sve što ga kvari, zabranjuje. Lijep ahlak donosi mir i spokoj zajednici, i osoba koja je nosioc lijepog ahlaka je omiljena kako kod Allaha i Poslanika, s.a.v.s., tako i kod ljudi.

 

Islam je vjera lijepog ahlaka

 

Lijep ahlak je pokazatelj zrelosti imana kod osobe. U jednom hadisu Poslanik, s.a.v.s., kaže:

 ''Najzreliji mumin, po pitanju imana, je onaj ko je najljepšeg ahlaka i ko se najljepše ponaša prema svojoj porodici'' (Tirmizi)

 Iz hadisa se jasno vidi da su iman i ahlak veoma povezani. Kako god je lijep ahlak pokazatelj zrelosti i potpunosti imana, isto tako i loš ahlak ukazuje na slab iman. Jedne prilike Poslanik, s.a.v.s., je tri puta zaredom ponovio:

 ''Vallahi nije vjernik, vallahi nije vjernik, vallahi nije vjernik!''

 A kad ga upitaše: ''Ko nije vjernik Allahov Poslaniče?'' on, s.a.v.s., odgovori:

 ''onaj čiji komšija nije siguran od njegovog zla'' (Buhari)

 

Hikaja: Plodovi lijepog ahlaka i sabura

 

Malik b. Dinar je imao komšiju jevreja. Jevrej je odvod od kanalizacije proveo do kuće Malik b. Dinara, u namjeri da ga uznemirava. Kanalizacija je počela da ulazi u kuću i osjećao se uznemiravajući smrad. Malik b. Dinar bi svaki dan očistio sobu i stavljao mirisna sredstva koja bi otklanjala smrad. Jevrej je znao da to sve uznemirava Malik b. Dinara ali mu nije bilo jasno zbog čega ne dolazi da ga upozori na to. I jedan dan, ne mogavši više izdržati, ode do Malik b. Dinara. Kada osjeti smrad u kući, upita ga:

 ''O Malik! Šta se ovo osjeti?''

 ''Stavljam mirisna sredstva'' odgovori Malik b. Dinar

 ''Ne to. Osjeti se smrad kanalizacije. Prolazi kanalizacija kroz zid. Zašto mi nisi rekao?'' upita jevrej začuđeno

 ''Da sam ti rekao, ti bi se rastužio. U našoj vjeri nije dozvoljeno rastužiti komšiju. A na neugodnosti koje dolaze od komšije potrebno je saburiti'' odgovori Malik b. Dinar

 Čuvši ove riječi jevrej se duboko potrese, i reče:

 ''Ja sam do danas bio neprijatelj Islama. A danas se divim Islamu. Ovako lijepi i pažljivi propisi mogu biti samo u vjeri istine. O Malik, šta trebam učiniti da postanem musliman'', Zatim je izgovorio kelime i šehadet i postao musliman.

 

Poslanik, s.a.v.s., primjer lijepog ahlaka

 

Kada su hz. Aišu upitali o Poslanikovom a.s. ahlaku, ona, r.a., je odgovorila: ''Zar vi ne čitate Kur'an? Njegov ahlak je Kur'an.'' (Muslim)

Ove riječi nam govore da je Poslanikov vrhunski ahlak bio ustvari ahlak Kur'ana, tj da je on izvršavao sve ono što Kur'an naređuje a ostavljao sve ono što Kur'an zabranjuje. Na taj način sve Kur'anom pohvaljene osobine i ponašanja su postali neodvojiivi dio njegove mubarek ličnosti i karaktera. I to je ujedno najsavršeniji i najljepši ahlak koji jedan čovjek može imati.

Poslanik, s.a.v.s. je bio model i predstavnik lijepog ahlaka. Sunnet je zapravo način života koji nam je on pokazao. Ljudi su zahvaljujući njemu počeli da razlikuju dobro od zla. On, s.a.v.s., je ljude, koji su bili toliko ogrijezli u zlu, da su vlastitu djecu živu kopali u zemlju, preobrazio u generaciju koja će ostaviti najveći trag u historiji islama.

On je poslanik milosti. I zbog toga, kada je ranjen u bici na Uhudu, i kada su od njega zatražili da čini bed dovu, Poslanik s.a.v.s., je odgovorio:

''Ja nisam poslan da proklinjem, ja sam poslan samo da pozovem, i kao milost svjetovima'' (Muslim)

Ashabi časni su postigli potpunost za vrlo kratko vrijeme, zbog toga što su u svakoj situaciji Poslanika s.a.v.s., uzimali za primjer i slijedili njegov sunnet.

 

Hadisi o lijepom ahlaku

 

Mnoštvo Poslanikovih naredbi i savjeta koji se odnose na lijep ahlak, pokazuju kolika je važnost lijepog ahlaka. Jedna od dova koju je Poslanik, s.a.v.s., često učio jeste dova:

''Allahu moj, uljepšaj moj ahlak, kao što si uljepšao moj izgled'' (Ahmed; Bejhaki; Ebu Ja'la; Hejsemi)

Neki od hadisa koji govore o lijepom ahlaku su:

''Uistinu je najbolji od vas, onaj ko ima najljepši ahlak'' (Buhari; Muslim)

''Vjernik lijepim ahlakom postiže deredže onog ko posti nafila post i provodi noći u ibadetu'' (Ebu Davud)

''Na Sudnjem danu, meni najbliži i najdraži od vas, će biti onaj ko je najljepšeg ahlaka'' (Rijadus salihin)

Resulullah, s.a.v.s., prenosi: ''Kada je Uzvišeni Allah stvorio iman, iman je rekao: 'Allahu moj, Ti me ojačaj!' Pa ga je Allah Teala ojačao sa lijepim ahlakom.

Kada je stvorio kufr/nevjerstvo, kufr je rekao:

'Allahu moj, ojačaj me' pa ga je Allah ojačao sa škrtošću i ružnim ahlakom' '' (Taberani; Dejlemi)

 

Primjeri lijepog ahlaka

 

Neki čovjek je Ahnef b Kajsu govorio ružne riječi. Išao je za njim i govorio. Kada su se približili mjestu gdje je živio Ahnef b. Kajs se okrenu i reče mu: ''Ej mladiću! Sve što imaš da mi kažeš, reci mi ovdje. Da te ne bi čuli momci iz mahale kako mi ružno govoriš, pa da ti ne naude''

Prenosi se da je vladar pravovjernih, hz. Ali jedne prilike zovnuo hizmećara, ali se ovaj nije odazvao. Zatim je pozvao drugi put pa i treći ali ništa. Odgovora nije bilo. Hz. Ali ustade i ode do njega. Hizmećar je ležao. Hz. Ali ga upita: ''Ej mladiću, jesi li čuo da te dozivam?''

 ''Jesam'' odgovori hizmećar

 ''Zbog čega se onda nisi odazvao?'' upita Ali,r.a.

 ''Zato što sam siguran da me nećeš kazniti. Zbog toga sam se malo opustio'' odgovori hizmećar

 ''Onda idi, oslobađam te radi Allahovog zadovoljstva''

 

Cilj tesavufa je postizanje lijepog ahlaka

 

Jedini način i put da se postigne lijep ahlak jeste predano slijeđenje Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Uzvišeni Allah je onima koji Ga žele, pokazao put kojim treba da idu ako žele Njegovu ljubav. U ajetu kaže:

 ''Reci Poslaniče: 'Ako Allaha volite, mene slijedite, da bi i Allah vas volio'' (Ali Imran. 3/31)

Cilj tesavufa jeste da, koristeći metode sukladne sunnetu, odgoji mumina koji će hoditi putem Resulullaha, s.a.v.s. Onaj ko ne slijedi put sunneta, da hiljadu godina provede u borbi sa nefsom, neće se odgojiti, niti može doprinijeti odgoju drugog.

Tesavuf se sastoji od lijepog ahlaka. Ko prednjači u lijepom ahlaku, taj prednjači i na putu tesavufa.

Sufije slijede Poslanika, s.a.v.s., u svim djelima i ibadetima. Bereketom ovog slijeđenja, zadobijaju lijepe osobine kao što su stid, samilost,skromnost i druge. Osim toga, zadobijaju i dio Poslanikovih halova, kao što su sabur, zadovoljstvo odredbom, tevekul/oslanjanje na Allaha i druge, te tako njihovo slijeđenje Poslanika, s.a.v.s., biva upotpunjeno.

Kako se navodi u hadisima, lijep ahlak je, nakon imana i namaza, najteži na Mizanu. Lijep ahlak je živjeti Džennet na dunjaluku. Koliko god da se truda uloži na putu postizanja lijepog ahlaka, vrijedi.

Veliki arif Ebu Bekir el Kettani, k.s., kaže: ''Tesavuf je lijep ahlak. Ko ima ljepši ahlak od tebe, znači da je na putu tesavufa ispred tebe.''

Lijep ahlak je moguće ostvariti tek nakon što se nefs očisti od duhovnih nečistoća. To se u tesavufu naziva ''nefsi tezkije'' što znači čišćenje nefsa, a to se realizira izvršavajući šerijatske propise i čuvajući edebe šerijata. Najlakši put da se to postigne jeste druženje sa Allahovim dobrim robovima. Salih robovi su usvojili lijepi ahlak i učinili ga neodvojivim dijelom svoje ličnosti. Odgojili su svog nefsa. Među njima postoje robovi koji su zaduženi za odgajanje drugih ljudi a to su muršidi kamili. Oni to rade sa Allahovim izunom i podrškom. Oni koji uđu u halku njihovog odgoja, veoma lahko usvajaju lijep ahlak koji je pri njima.

 

Ahlak sufije

 

  1. Poniznost

Poniznost je jedna od najljepših osobina čovjeka. Resulullah, s.a.v.s., je primjer vrhunske poniznosti. Poslanik s.a.v.s. je posjedovao poniznost koja nije prelazila u ponižavanje i dostojanstvo koje nije prelazilo u kibur/oholost. Kao rezultat te poniznosti, odazivao se na svačiji poziv, bilo da je od strane roba, siromaha, ili bogataša. Nikada nije odbio hediju, makar se radilo i o gutljaju vode ili komadiću mesa. I uzvraćao bi hedijom.

U jednom hadisu je rekao: ''Kruna poniznosti je da prvi nazivaš selam, da odgovoriš onom ko ti nazove selam, da budeš zadovoljan da sjediš u zadnjem dijelu medžlisa/skupa, da ne pravdaš svog nefsa i da ti nije drago da te hvale i spominju po dobročinstvima.'' (Bejhaki; Sujuti)

 

  1. Lijepo ophođenje s ljudima i tolerancija i sabur naspram teškoća koje dolaze od ljudi

 

Među prvim odlikama sufije treba da bude sposobnost lijepog ophođenja sa ljudima, prije svega sa porodicom, komšijama i prijateljima. A dragulj koji se nalazi u čovjeku izlazi na vidjelo nakon pokazanog sabura i tolerancije naspram teškoća koje dolaze od ljudi.

U vezi sa ovom temom, Enes b. Malik, r.a., prenosi:

''Deset godina sam hizmet činio kod Poslanika, s.a.v.s. Za to vrijeme nikada mi nije rekao ni ''Uf''. Nikada me nije upitao ni zašto sam nešto uradio niti zašto nešto nisam. On, s.a.v.s., je uistinu bio najljepšeg ahlaka'' (Buhari; Muslim; Darimi; Musned)

 

  1. Drugim ljudima davati prednost

 

Ono što sufije navodi na to da druge pretpostave sebi, jeste to što su oni krajnje milostivi i blagonakloni prema drugim ljudima. Sufija, ono što ima daje drugima, bez da zato očekuje protuuslugu.

Zunun el Misri je rekao:

''Tri su znaka zahida čije je srce obasjano ilahi nurom;

  1. Imetak koji ima udjeljuje drugima

  2. Ono što nema ni ne traži

  3. Svoje jelo daje drugima

 

  1. Opraštanje

 

Jedna od lijepih osobina sufija jeste opraštanje pogreški i na zlo uzvračanje dobrim. Sufjan es Sevri, k.s., je rekao: ''Dobročinstvo je činiti dobro onom ko tebi čini zlo. Jer činjenje dobra onom ko ti čini dobro je ustvari kao trgovina na obostrano zadovoljstvo, 'ti meni to ja ću tebi ovo' ''

U jednom rivajetu koji prenosi Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je jedne prilike hz. Resulullah, s.a.v.s., sjedio sa Ebu Bekrom, r.a., kada je došao jedan čovjek i počeo da govori ružne i uvredljive riječi hz. Ebu Bekru. Ebu Bekr, r.a., je šutio a Resulallah, s.a.v.s., se osmjehivao. U nekom trenutku Ebu Bekr je počeo da odgovara čovjeku, a Resulallah, s.a.v.s., se tada uozbiljio, ustao i krenuo. Ebu Bekr, r.a., je potrčao za njim i upitao ga:

''Ja Resulallah, dok je on meni govorio ružne riječi, ti si se osmjehivao. Kada sam ja uzvratio na dio njegovih riječi, odmah si se naljutio i ustao. Zbog čega?''

''Dok si ti šutio, pored tebe je bio jedan melek i u tvoje ime odgovarao. Ali kada si ti počeo da uzvraćaš, došao je šejtan i umiješao se. A ja ne sjedim na mjestu gdje se nalazi šejtan. O Ebu Bekre, postoje tri istine:

  1. Ako onaj kome se zulum čini, oprosti onom ko mu je to učinio, uistinu će Allah povećati njegovu čast

  2. Ko traženjem i prošnjom od ljudi nastoji uvećati svoj imetak, Allah će mu smanjiti i imetak i čast

  3. Onaj ko čuva rodbinske veze radi Allahovog zadovoljstva, i čini dobročinstvo rodbini, Allah će mu povečati imetak (i čast)'' (Sujuti; Bejhaki)

 

  1. Nasmijano lice

 

Jedna od lijepih osobina sufija jeste i nasmijano lice i lijepa riječ. Sufija plače u samoći a među ljudima je nasmijan. Njegov osmjeh je trag nura u srcu. Allahove manifestacije i nurovi u njihovom srcu ogledaju se na licu. Uzvišeni Allah u ajetu kaže: ''Na licima njihovim prepoznat ćeš radost'' (Mutaffifun, 24)

 

  1. Blago postupaju i prema ljudima se ponašaju sukladno njihovoj prirodi

 

Po uzoru na Poslanika, s.a.v.s., sufija se prema svima ponaša lijepo i u skladu sa njegovom prirodom. Resulullah, s.a.v.s., je rekao: ''Mumin je onaj ko se sa drugima odnosi prijateljski i sa kim se prijateljski odnose. Nema hajra u onom ko se lijepo ne ophodi sa ljudima i sa kim se lijepo ne ophode'' (Ahmed)

 

  1. Ne gomilaju imetak i udjeljuju obilno

 

Uzvišeni Allah namiruje sve potrebe sufije zbog njihovog tevekula i povjerenja u Allaha, dž.š. Oni nemaju ni potrebu ni želju da gomilaju imetak. Jer su kao prolaznici na ovom svijetu. Prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., jedne prilike došao kod Bilala, r.a., i vidio kod njega određenu količinu hurmi. Odmah ga je upitao:

''Šta je ovo, o Bilale?''

''Čuvam za svoje potrebe, ja Resulallah'' odgovori Bilal Habeši, r.a.

''Zar se ne bojiš Allaha? Ne brini, udjeli to! Vlasnik Arša uzvišeni Allah ti neće umanjiti'' (Ebu Ja'la)

 

  1. Skromnost

 

Prenosi se da je Resulullah, s.a.v.s., rekao: ''Skromnost (zadovoljstvo sa malo) je imetak koji ne nestaje'' (Sujuti)

 

  1. Daleko su od svađe i rasprave

 

Kada se ljudi raspravljaju, njihovi nefsovi dolaze do izražaja. Sufija, kad god da vidi da mu se prijatelj obraća nefsom, on na to uzvraća srcem. Kada se nefs susretne sa srcem, smiruje se, hladi i fitna se gasi. Uzvišeni Allah ovom edebu podučava svoje robove i kaže:

''A ti na zlo uzvrati dobrim. I vidjet ćeš kako će ti dušmanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati'' (Fusilat, 34)

 

  1. Upućivati dovu i zahvaliti se onom ko ti dobročinstvo čini

 

Sufija, nakon što se Allahu zahvali/šukr čini za blagodati koje mu šalje, zahvaljuje se i onom koga je Allah učinio sredstvom preko kojeg mu je dao blagodati.

 

  1. Položaj i ugled koristi kako bi činio hizmet muslimanima

 

Kada neko upozna dobro svog nefsa i pogubnost njegovih prohtjeva, on tada svoj položaj koristi samo kako bi koristio muslimanima.

Jedan od naših dobrih prethodnika je rekao: ''Za čovjeka je bolje da se trudi i zalaže za položaj pomoću kojeg će moći da spasi samo jednog mumina, nego da se u potpunosti okrene djelima koja spašavaju samo njega.''

 

VE AHIRU D'A VANA ENIL HAMDULILLAHI RABEL A'LEMIN

 

 

 

Pretraga