O Menzilu

Šta znači riječ 'menzil'?

1. Jednodnevni put, konak, mjesto gdje se konači, gdje se staje na putovanju da bi se odmorilo.

2. Razdaljina koju pređe projektil/metak; tatarska pošta 2. odmorište, poštanska stanica (gdje su se mijenjali konji) 3. daljina dejstva, domet (oružja)

3. Konačište, svratište, gostionica. Rastojanje između dva konačišta; jednodnevni put

4. Cilj koji se želi postići

 

MJESTO UPUČIVANJA LJUDI (IRŠAD)

Gavs Kasrevi, k.a., (Sejjid Abdulhakim el-Husejni) koji je rekao, 'Prije bi ljudi tražili šejha, a danas šejhovi traže muride', je odabrao Menzil, odnosno pokazano mu je da za svoje mjesto izabere Menzil, kako bi to bilo mjesto okupljanja svih onih koji su se priključili karavani lijepog ponašanja (ahlaka) i imana.

Gavs Kasrevi je svoje djetinjstvo proveo u stjecanju znanja, postigao je veliko znanje pred svojim učiteljom Šah-i Hazne (Ahmed el Haznevijom, k.s.). Od tada je prošlo dosta vremena. Došlo je vrijeme da postane halifa. Gavs Kasrevi sanja jedan san u kojem vidi kako mu se govori: „Abdulhakime, reci Šah-i Hazni da te više puno ne zamara. Ti si zaslušio/dobio s pravom hilafet, neka ti više da to pravo koje ti pripada.“ Gavs Kasrevi je to ispričao svome muršidu. Šah-i Hazne je bio svjestan situacije. Obrati mu se: „Šejh Abdulhakime. I ja to znam, ali produžavam ti hizmet kako bi se okoristio od fejza i bereketa mjeseca Ramazana. Budući da Sadati tako hoće, to je tvoje pravo.“ 1938 daje mu se hilafet. Od tog dana posvetio se spašavanju imana ljudi. I do svoje smrti se trudio na tom putu. Sa iršadom nastavlja u selima Taruni, Bilvanis i Kasrik. Ipak, kao posljednju stanicu odabire Menzil u kojem se nalazi Merkad tj. Njegovo turbe u kojem počiva. 

U početku Gavs Kasrevijevo područje iršada je bilo usko, a kasnije se jako proširilo. Iršad iz Menzila se širio iz dana u dan i proširio na čitavu zemlju (Tursku), pa i izvan nje. Menzil je tako postao kapija teobe/pokajanja za one koju žele spas i izlazak iz grijeha te za one koji žele stići Allahu. Ljudi od tarikata i iluma su ovaj put okarakterisali kao 'spašavanje imana.' Gavs Kasrevi je ukopan u Menzilu u turbe nazvano 'Merkad'. Nakon njega halifa, ujedno i njegov sin Sultan Muhammed Rašid, k.s., je tu ukopan nakon svoje smrti.

Šejh Ahmed el Haznevi, k.s., je rekao: „Ljubav(muhabbet) je jahalica sufija.“ Ljubav je ruža ovog puta. Nema ništa bez aška i ljubavi. I univerzum je stvoren iz ljubavi. U srži svega stoji muhabbet i ljubav.

Glavno pravilo dobivanja ljubavi i slasti od muršid-i kamila jeste čvrsto pridržavanje Pejgamberovog, s.a.v.s., sunneta.  

Nakon Gavs Kasrevija na njegovo mjesto dolazi Sejjid Muhammed Rašid odnosno Sejda Hazretleri. Bio je velika ličnost(zat) koji je uskladio svoj život sa sviješću da je Pejgamberov potomak. Njegov trud u slijeđenju sunneta se odražavao u njegovom životu. Pejgamber, a.s., je odabran za poslanika u 40toj godini života, a i on je u 40toj godini života dobio dozvolu za hilefet/postao je halifa svog muršida. 40ta godina je bila prekretna godina u njegovom životu. Ostatak svog života do smrti je proveo u iršadu. Sav svoj život je posvetio spašavanju ummet-i Muhammedije. Pošto je bilo vrijeme spašavanja imana svakoga bi uzimao pod svoj kišobran. Ko god bi došao u njegov dergjah bio je jednak. Svi su živjeli bratski u toj menzilskoj duhovnoj atmosferi. Bilo je nepojmljivo da se ljudi različitih pozicija i različitog staleža okupe oko njega, bacajući na stranu svoju političko opredjeljenje i etničko porijeklo. Naravno da je teško opisati taj duhovni utjecaj Sadat-i Kirama. To znaju samo oni koji to dožive i u svojim nutrinama osjete tu duhovnu klimu. Pejgamberove, s.a.v.s., riječi: “Nema prednosti Arap nad nearapom, niti nearap nad Arapom, niti crveni nad crnim, niti crni nad crvenim, osim po bogobojaznosti (takvaluku)” možemo osjetiti i doživjeti u Menzilu. Sejda Hazretleri je živio na selu i nije pomišljao da silazi u grad, nego je svojom duhovnom snagom ljude iz grada privlačio u Menzil. Rođen je u selu Sijanus pokrajina Siirt. Nakon dvije godine seli u selo Taruni. Da bi stekao znanje odlazi kod svoga učitelja Molla Muhjiddina u selo Havil i tu boravi godinu i po. Odatle u selo Dilibey pa zatim Narin i selo Nuršin. Nakon toga seli u selo Kasrik.  Nakon toga u selo Gadir. 1964 odlazi u vojsku i po povratku nastavlja sa hizmetom u dergjahu u selu Gadir. Nakon izvjesnog vremena seli u selo Menzil odnosno Durak. U početku je Menzil bio neplodno zemljište. U isto vrijeme nije bio na nekom putu tj bio je zabačen. Po dolasku u Menzil, Gavs Kasrevi je naredio sufijama da počnu kopati na jednom mjestu odakle je potekla voda.  Zahvaljujući toj vodi ta neplodna zemlja je postala plodna i to mjesto je zaživilo.  Nakon što je sa svih strana počeo da izvire bereket, Menzil je postao mjesto koje je moglo da ugosti musafire. Danas se u Menzilu tom vodom zalijevaju usjevi i bašte. Sije se pšenica, žanje, melje pa se pravi hljeb i čorba koja se nudi musafirima bez da se od njih traži i jedna para. 

1972 Sejjid Abdulhakim el Husejni seli sa ovog svijeta. Život mu bijaše prošao u selidbama i naposljetku doživljava Šebi Arus, odnosno seli sa ovog svijeta. Nakon toga, Sejda Hazretleri dolazi na njegovo mjesto i počinje njegov težak život. Tako mali Menzil nije u početku mogao da odgovori potrebama.  Tad on proširuje džamiju koju je sagradio njegov otac. Ni tada ga ne ostavljaju na miru. 18 jula 1983.godine osjeća posljedice državnog udara u Turskoj. Vojska ga odvodi na ostrvo Gokćeada.  Kada su ga smjestili u jednu kuću sa tri sobe on je rekao: “Budite zahvalni, evo dobili smo još jednu sobu. Povećajmo svoju zahvalu. Pogledajte, sjedimo u prostranoj sobi, a uz to nas i vojska čuva. Prate nas sa svih strana…” Nakon izgnanstva na otoku Gokćeada, Sejda Hazretleri se vraća u Menzil. Poslije toga njegova halka iršada se još više proširuje. Nekolicina negatora kojima je to smetalo, među sufije koje su došle u Menzil u zijaret ubacuju svog čovjeka koji prilikom ljubljenja ruke ubada Sejda Hazretlerija otrovnom iglom. Međutim, on mu je oprostio. Dvije godine nakon toga je preselio. Živio je u izgnanstvu, bio je otrovan i mnogo bolestan, ali ništa ga to nije spriječavalo da čini iršad i upućuje ljude. Nakon što se vratio sa liječenja u Menzil, preselio je u svojoj 63. godini života.

Na njegovo mjesto dolazi njegov brat Gavs-i Sani Sejjid Abdulbaki el-Husejni. On nastavlja gdje je Sejda Hazretleri bio stao. Nastavlja sa pejgamberskim zanimanjem odnosno upućivanjem ljudi tj. činjenjem iršada. Živi život u potpunom slijeđenje šerijata i Pejgamberovog a.s., sunneta. Njegov cilj je pomoći ljudima da u ovome ahiri zemanu sačuvaju svoj iman. Prije je bilo jako teško uči u tarikat…Nisi smio imati propuštenih namaza, neriješenih međuljudskih odnosa itd. Danas je to olakšano a sve kako bi se ljudi okoristili i kako bi spasili svoj iman…

Upitali su molla Ibrahima k.s., halifu od Gavsi Sanija k.s.:

"Zbog čega si hz. Gavsi Sanija prihvatio za svog muršida?"

"Pratio sam njegovo ponašanje, i nikada kod njega nisam vidio ni jedan pokret koji nije u skladu sa šerijatom." odgovorio je.

 

Više o tome kako je nastao tesavvuf - sufizam pročitajte na ovom linku: Pojava tesavvufa kao sistema 

Više o tome zašto treba muršid pročitajte na ovim linkovima: Zašto muršid? i Šta je to posao muršida?

Više o tesavvufu možete pročitati i na ovim likovima:

 - Šta je tesavvuf - sufizam?

 - Tesavvuf u današnjem vremenu

 - Aktuelna pitanja u pogledu na tesavvuf

 - Tesavvuf - put Kur’ana i Sunneta

 - Tesavvuf i tarikati u islamu