Jedna od srčanih bolesti jeste i ljubav prema dunjaluku. Vezivanje srca za dunjaluk je jako teška bolest. Srce (kalb) je mjesto Allahovog pogleda (nazara) i ulazak drugih ljubavi u njega mimo ljubavi prema Allahu prouzrokuje da to srce umre. Hrana srca je spoznaja Uzvišenog i ljubav prema Njemu. A razlog njegove propasti jeste okretanje drugim ljubavima mimo ljubavi prema Uzvišenom.

Ljubav prema dunjaluku je majka svih grijeha i loših djela. Cilj slanja Objava i pejgambera jeste da ljude pozovu ahiretu, da se klonu dunjaluka, da ne vežu svoja srca za njega te da ukažu na to da je on prolazan i mjesto iskušenja. Za dunjalučki život Uzvišeni u Kur’an-i Kerimu kaže: “Život na ovome svijetu nije ništa drugo do zabava i igra, a samo onaj svijet je - život, kad bi samo oni znali!” (Ankebut. 64) Mnogo je ajeta u Kur’anu koji ljude podstiču da se okrenu ahiretu. Zbog toga su i pejgamberi slani da ljude pozivaju i podstiču na ahiret. 

Kur'an-i kerim je najčasnija i najsvetija Knjiga na Zemlji. Toliko je sveta da je postizanje sreće moguće samo uz slijeđenje te Knjige.
Kur'an časni je Allahova riječ, koju je Allah posredstvom Džebraila, a.s., dostavio Poslaniku, s.a.v.s. Čitanje/učenje riječi ove Knjige donosi sevap a njeno značenje je zakon po kojem muslimani postupaju.
Kur'an-i kerim ne liči ni na jednu knjigu. Niko je ne može promijeniti; riječi zamijeniti nekom drugom, niti bilo koji prijevod može izmijeniti značenje.
Kur'an-i kerim je vječna mudžiza, i njenoj ljepoti nema kraja. Da se svi ljudi i džinni okupe ne bi mogli napraviti niti nešto slično najkraćoj suri.
Kur'an-i kerim ima nevjerovatno dejstvo na čovjekovu dušu. Oni koji su čistog srca, dok čitaju i razumjevaju Kur'an padaju u stanje duhovne opijenosti, usljed čega im se bude najdublje emocije.

Na arapskom jeziku post se kaže ''savm'' i ''siyam'', a one znače imsak, to jest suzdržavati se, čuvati se, kloniti se, šutiti i sl.

Riječ ramazan u arapskom jeziku označava ''vreo kamen'' odnosno goriti, sagorjevati. Zato što u ovome mjesecu oni koji poste gore zbog gladi i žeđi i zato što post briše njihove grijehe, ovom mjesecu je dato ime ramazan. U riječniku savm (post) znači čuvati se od stvari koje želi nefs. (Imam Gazali, Mukašefetu-l-kulub)

Prema tome, post je ponizno i pokorno se čuvati i kloniti stvari koje želi nefs, iako postoji mogućnost da se te stvari uzmu. Kao vjerski termin (definicija) post je ibadet koji se obavlja od zore pa do zalaska sunca tako što se zanijeti, ništa ne jede, ne pije i ne obavlja polni odnos. Post je jedan od pet temelja naše vjere.

Vrijeme u kojem živimo je vrijeme gdje je srž svega izopačena, puna razvrata, vještačke prirode i vrijeme kada je istina rastrgana. 

Fitret, ono s čime je insan rođen, se smatra kao nešto nebitno i beznačajno i biva uzrok tome da insan protrati svoj fitret, odnosno svrhu njegova stvaranja, u nešto nebitno i malo. Svjedoci smo da se sve ono što insan dodirne, naša jela, pića, voda, zrak, moral, zajednica i život, naša shvatanja i razmatranja, velikom brzinom pokvari. 

Mi, kao insani, smo žrtve tog razvrata i pokvarenosti. Nasuprot tome, postoji i stanje islaha tj. nastojanje da se stvar ispravi odnosno vrati svome prvobitnom čistom izvoru. Muslihi (oni koji ispravljaju, popravljaju) i iskreni nastoje da isprave ovu stanje pokvarenosti. 

Najrasprostranjenije značenje riječi islah u našoj vjeri jeste vraćanje na izvor odnosno izvorni, izveden iz korijena s-l-h. Neke od riječi kao što su: sulh/mir, maslahat/uzrok dobra, salah/ smirenost, salih/odgovarajući izvedene su iz ovog korijena. Suprotno od islaha je ifsad, što znači pokvariti nešto, učiniti da nešto promjeni izgled ili stanje. 

Tri vrste ljubavi zauzimaju mjesto u srcu čovjeka.  Ljubav prema dunjaluku, ahiretu i ljubav prema Uzvišenom Gospodaru. Onaj ko na putu duhovnog odgoja uzme sebi u obavezu odlazak na manevi sohbete, i ispunjava vird s punim ihlasom, u njegovom srcu nestat će ljubavi prema dunjaluku, pa čak i prema ahiretu. Ostat će, samo i samo,  čista ljubav prema Gospodaru dž.š.

Od najvažnijih osobenosti sohbeta jeste to da on priskrbljuje muhabbet prema Uzvišenom Gospodaru, što rezultira ljubavlju prema svim Njegovim stvorenjima.

U sohbetu se nalazi toliki bereket da, zahvaljujući njemu, čovjek dobiva snagu da radi mnoga djela čak iako su teška. Cilj je evlijanski sohbet. A ako to nije moguće, onda treba da se redovno čitaju i prenose riječi i izreke Allahovih dostova.

U jezičkom smislu, porodica podrazumjeva zajednicu koju sačinjavaju muž, žena, djeca i drugi bližnji koji su međusobno povezani bilo da je to putem srodstva po krvi, braka ili srodstva po mlijeku. 

Porodica nastaje sklapanjem braka između žene i muškarca. Resulullah s.a.v.s. kaže:

''Ženite se/udajite i rađajte djecu. Ja ću se na Sudnjem danu ponositi sa brojnošću svoga ummeta.'' (Bejheki)

Porodica je jedan od najvećih emaneta koje je Allah, Te'ala, povjerio na emanet ljudima. Vjerski i dunjalučki život sa porodicom postaje lijep i uredan. Vjerski život se bez porodice ne može živjeti na potpun način. Neoženjen čovjek je nepotpun. Zbog toga je porodica nešto sveto i časno što svakome donosi dobro i korist. 

Prva porodica je sklopljena u Džennetu. Hz. Adem i hz. Hava su se vjenčali u Džennetu. Zbog toga svaki brak sklopljen radi Allahovog zadovoljstva ima ukus Dženneta.

Iman je čvrsto vjerovanje u Allahovo dž.š. postojanje i jednoću, zatim vjerovanje da je Muhammed Allahov rob i Poslanik, s.a.v.s. To je prvi korak i uslov ulaska u Islam, i sažeto je u ''kelime –i šehadetu''. Svako ko ovu svetu rečenicu izgovori jezikom i potvrdi srcem, on vjeruje i smatra se muminom i muslimanom.

Koji namaz obavljaju i milostinju udjeljuju i koji u onaj svijet čvrsto vjeruju. (En-Neml, 3)  Namaz je jedan od 5 islamskih šartova. Namaz je također naredba Uzvišenog Allaha: Namaz obavljajte i zekat dajite i zajedno sa onima koji namaz obavljaju i vi obavljajte! (El-Bekare, 43) 

Uslovi da bi namaz bio farz – obligatan:

  • Biti musliman: namaz nije obaveza nemuslimana jer uslov za namaz jeste iman u Allaha.
  • Biti pametan i razuman: umno poremećene i nezdrave osobe nisu dužne obavljati namaz. No međutim, ukoliko se osoba izliječi od ludila u toku namaskog vremena taj namaz joj spada u obavezu.
  • Biti punoljetan: nepunoljetna djeca nisu obavezna izvršavati namaz. No, roditelji su ti koji su dužni djecu navikavati na namaz već od njihove sedme godine. Poslanik (a.s.) kaže: naredite svojoj djeci obavljanje namaza kada navrše sedmu godinu života (TemelİlmihalBilgileri, Şemseddin Bektaşoğlu, Semerkand Yayınları)

Riječ sunnet znači “put, običaj, pravac, karakter, stanje, ponašanje, djelovanje “ i slično.

Kao termin sunnet predstavlja sve ono što je hazreti Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, radio i preporučio da se radi. Sunnet je interpretacija islama životom Poslanika, salallahu alejhi ve sellem. Sunnet je živi Kur’an i Uzvišeni Govor u pojavnom obliku. U sadašnjici kada se spomene riječ hadis misli se i na sunnet, a isto tako kada se kaže sunnet misli se i na hadis. Oba termina se koriste uzajamno. Riječi Poslanika, salallahu alejhi ve sellem, se nazivaju kavli sunnet, njegovi postupci fiili sunnet i ono što je dozvolio svojim ashabima, radijallahu anhu, da rade se zove takriri sunnet. 

Posljednji i najveći poslanik, poslan kao spas čovječanstvu, Muhammed Mustafa, s.a.v.s., je rođen u 12. noći mjeseca Rabiulevvela, 570 godine.
Učenje i slušanje mevluda u ovim danima, donošenje salavata i selama, je nesumnjivo izraz ljubavi prema Poslaniku časnom, s.a.v.s.
U ovim mubarek noćima mumin treba da čini dove i traži oprost za sebe, svoju porodicu i sve muslimane. Zatim da naklanjava propuštene namaze, ukoliko ih ima. Zapravo kaza namaze treba naklanjavati čim ima priliku, ne samo u mubarek danima.

Stranica 1 od 12

Pretraga